Predgovor

Sa zadovoljstvom predstavljam petnaesto Godišnje izvješće Europskog odbora za sistemske rizike (engl. European Systemic Risk Board, ESRB), koje obuhvaća razdoblje od 1. travnja 2025. do 31. ožujka 2026. Izrada ovog izvješća radi transparentnosti i odgovornosti zakonska je obveza ESRB‑a. U izvješću pokazujemo kako je ESRB ispunio zadaću utvrđivanja i smanjivanja sistemskih rizika za financijsku stabilnost u Europskoj uniji te podnošenja izvješća o svojim aktivnostima Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije i široj javnosti.

Tijekom promatranog razdoblja globalno okružje bilo je iznimno neizvjesno. Geopolitičke napetosti, ponovno zaoštravanje trgovinskih napetosti i povećana neizvjesnost u vezi s mjerama politike nastavili su oblikovati makrofinancijske uvjete u Europskoj uniji (EU). Bez obzira na to, europsko gospodarstvo i financijski sustav pokazali su se otpornima unatoč tim izazovima. Ostaje ključno očuvati tu otpornost jer su rizici za financijsku stabilnost i nadalje na povišenim razinama. ESRB se usredotočio na dva ključna činitelja koji bi mogli znatno ugroziti tu otpornost, a to su makroekonomski rizik i tržišni rizik.

Daljnje aktivnosti na osnovi izvješća Skupine na visokoj razini za preispitivanje ESRB‑a bile su važan korak u promatranom razdoblju. U lipnju 2025. u Općem odboru ESRB‑a postignut je dogovor o prelasku na cjelovitiju procjenu rizika i ranjivosti te o promicanju pristupa makrobonitetnoj politici na razini cijelog sustava, odnosno o usmjeravanju pozornosti na same subjekte, ali i sve aktivnosti koje su ključne za financijsku stabilnost. Ta promjena pristupa uključuje razvoj sposobnosti testiranja otpornosti na stres od vrha nadolje na razini cijelog sustava i uvrštenje analize makrobonitetnog stajališta u redovite procjene ESRB‑a.

ESRB je objavio izvješće o kriptoimovini i decentraliziranim financijama te njihovim posljedicama za financijsku stabilnost. Donio je i preporuku o shemama stabilnih kriptovaluta više izdavatelja iz trećih zemalja. Takvim vrstama shema svojstvene su određene ranjivosti i iz njih proizlaze jasni rizici za financijsku stabilnost u EU‑u. Stoga je važno da sva nadležna tijela, kao što su Europska komisija, europska nadzorna tijela i nacionalna nadzorna tijela, djeluju u skladu s tom novom preporukom ESRB‑a.

ESRB primjenjuje međusektorski pristup na razini cijelog EU‑a u svojim analizama rizika za financijsku stabilnost, kao što je vidljivo iz nekoliko izvješća ESRB‑a objavljenih u promatranom razdoblju. Izvješće Praćenje rizika koji proizlaze iz sektora nebankarskog financijskog posredovanja u EU‑u za 2025. sadržava sveobuhvatnu procjenu ranjivosti u sektoru investicijskih fondova na razini cijelog sustava, koja upućuje na povećanu financijsku polugu, dugotrajni likvidnosni rizik i sve veću međusobnu povezanost. U dvama izvješćima koja je ESRB izradio zajedno s ESB‑om, o rizicima za financijsku stabilnost koji proizlaze iz veza između banaka i sektora nebankarskog financijskog posredovanja te o rizicima koji proizlaze iz geoekonomske fragmentacije, ispituje se kako se šokovi šire po sektorima i preko granica te kako geopolitička kretanja, neizvjesnost u vezi s politikama i fragmentacija mogu povećati sistemski rizik. Nadalje, izvješće Savjetodavnog znanstvenog odbora o umjetnoj inteligenciji i sistemskom riziku pruža pogled u budućnost, i to na načine na koje bi tehnološke promjene mogle povećati postojeće ranjivosti ili stvoriti nove izvore sistemskog rizika.

Rad ESRB‑a temelji se na predanosti i stručnosti mnogih pojedinaca u institucijama članicama, savjetodavnim tijelima i Tajništvu ESRB‑a. Željela bih se zahvaliti mnogima u ESRB‑ovoj zajednici na njihovu doprinosu. Od srca zahvaljujem Pablu Hernándezu de Cosu i opraštam se od njega u ulozi predsjednika Savjetodavnog tehničkog odbora. Željela bih zahvaliti guverneru središnje banke Banco de Portugal Máriju Centenu i predsjedniku Europskog nadzornog tijela za bankarstvo Joséu Manuelu Campi na njihovim doprinosima radu Općeg odbora i Upravljačkog odbora. Naposljetku, željela bih zahvaliti predsjedniku središnje banke De Nederlandsche Bank Klaasu Knotu na dragocjenom doprinosu i predanosti u ulozi člana Općeg odbora.

predsjednica Europskog odbora za sistemske rizike
Christine Lagarde

Kratki pregled

Razdoblje koje se promatra u ovom godišnjem izvješću započelo je 1. travnja 2025. a završilo 31. ožujka 2026.

U tom je razdoblju Europski odbor za sistemske rizike (engl. European Systemic Risk Board, ESRB) provodio svoje redovite aktivnosti utvrđivanja i procjene ranjivosti i rizika za financijsku stabilnost.

Rizici za financijsku stabilnost u EU‑u ostali su povećani tijekom 2025. i početkom 2026., ali financijski sustav u cjelini pokazao se otpornim. Činitelji financijske stabilnosti u EU‑u u promatranom su razdoblju bili pod utjecajem vrlo neizvjesnog vanjskog okružja, pri čemu su zaoštravanje trgovinskih napetosti i geopolitičke napetosti nepovoljno utjecali na financijska tržišta i gospodarstvo. Iako su rješavanje pojedinih trgovinskih sporova i sklapanje novih trgovinskih sporazuma pridonijeli smanjenju neizvjesnosti povezane s politikama u drugoj polovici 2025., zbog obnovljenih geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku početkom 2026. povećali su se negativni rizici za gospodarski rast. Unatoč nepovoljnim globalnim utjecajima financijski i gospodarski uvjeti u EU‑u općenito su ostali prilično stabilni, što je podupiralo bilance kućanstava i poduzeća na agregatnoj razini te su kreditni gubitci u dobro kapitaliziranom i profitabilnom bankovnom sustavu bili ograničeni. Nebankovne financijske institucije uspjele su apsorbirati kolebljivost na tržištu a ključne financijske infrastrukture nastavile su nesmetano funkcionirati čak i u uvjetima povećanih kibernetičkih i geopolitičkih rizika. Međutim, iako ta otpornost financijskog sustava jasno pokazuje prednosti regulatornih okvira ojačanih u razdoblju nakon krize, i dalje je bitno pomno pratiti koncentrirane izloženosti (npr. prema određenim sektorima, kategorijama imovine i tržištima financiranja), tržišne i likvidnosne rizike te potencijal za iznenadne promjene u sklonosti preuzimanju rizika.

U sljedećem razdoblju nekoliko nepovoljnih scenarija moglo bi ugroziti financijsku stabilnost povećanjem postojećih slabosti. Eskalacija sukoba na Bliskom istoku ili pogoršanje globalnog raspoloženja prema riziku mogli bi dovesti do snažnih, neurednih tržišnih korekcija koje bi se zbog manjeg povjerenja i većih troškova financiranja mogli prenijeti na realno gospodarstvo. Pritisci koji proizlaze iz viših cijena sirovina i nove fragmentacije opskrbnih lanaca krajem promatranog razdoblja ponovno su jasno pokazali osjetljivost financijskog sustava na globalne šokove, rizik naglog ponovnog vrednovanja rizika na financijskim tržištima i inflacijska očekivanja. Financijske institucije mogle bi biti izložene većim ograničenjima povezanima s financiranjem i likvidnošću, djelomično zbog daljnjeg mogućeg ponovnog određivanja kamatnih stopa te zbog prekograničnih i međusektorskih prelijevanja učinaka. Slabi srednjoročni izgledi za rast, povećani javni dug u nekim državama članicama EU‑a i sve veća potrošnja povezana sa sigurnošću istodobno ograničavaju fiskalne mogućnosti i povećavaju zabrinutost u pogledu održivosti duga. Osim toga, kibernetički rizici mogli bi bitno poremetiti ključnu financijsku infrastrukturu i kontinuitet poslovanja. Rizici za makrofinancijske izglede usko su povezani sa slabostima financijskog sektora, koje bi se mogle uzajamno pojačavati i povećati ukupni sistemski rizik.

ESRB je u 2025. nastavio pratiti rizike koji proizlaze iz sektora nebankarskog financijskog posredovanja. U izvješću Praćenje rizika koji proizlaze iz sektora nebankarskog financijskog posredovanja u EU‑u za 2025. istaknuti su sve veće cikličke i strukturne slabosti, dugotrajni sistemski likvidnosni rizik, povećana financijska poluga i međusobna povezanost u dijelovima sektora nebankarskih financijskih posrednika, sve veća koncentracija izloženosti i prekogranične veze.^[1] Utvrđeni su provedbom dubinskih analiza međuovisnosti privatnih financijskih tržišta i bankarskog sektora, financijske poluge fondova za omeđivanje rizika, investicijskih fondova za nekretnine i vlastitih financijskih institucija te provedbom posebnih aktivnosti usmjerenih na nedavna razdoblja tržišnog stresa, reforme mirovinskog sustava i sintetsku sekuritizaciju.

ESRB je u istoj godini dodatno razvio skup alata za testiranje otpornosti na stres na razini cijelog sustava. Za Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (engl. European Securities and Markets Authority, ESMA) izradio je nepovoljne scenarije za sektorska testiranja otpornosti na stres, odnosno smjernice za testiranje otpornosti na stres novčanih fondova u 2025. i scenarij za testiranje otpornosti na stres središnje druge ugovorne strane u 2026. Ti nepovoljni scenariji obuhvaćaju rizike od izvanrednih događaja koji proizlaze iz povećanih geopolitičkih napetosti, šokova cijena sirovina i inflacijskih šokova, naglih korekcija cijena imovine i povezanih pritisaka na likvidnost. ESRB je istodobno odlučio razviti alat za testiranje otpornosti na stres od vrha nadolje za financijski sustav EU‑a, koji dopunjuje ESB‑ov model ISA (engl. Interconnected System-wide stress test Analytics). Alat će se rabiti za procjenu mehanizama jačanja i širenja nepovoljnih učinaka unutar sektora i među sektorima u zajedničkim scenarijima te za podršku češćim, fleksibilnijim procjenama rizika na razini cijelog sustava.

Osim toga, ESRB se nastavio baviti važnim temama povezanima s međusektorskim i prekograničnim politikama. U lipnju 2025. Opći odbor naglasio je važnost promatranja sustava kao cjeline pri ispunjavanju ESRB‑ove zadaće provedbe makrobonitetnog nadzora financijskog sustava EU‑a, čime se pridonosi sprječavanju ili smanjivanju sistemskih rizika za financijsku stabilnost.^[2],[3]

Jedan je od ciljeva ESRB‑a pridonijeti smanjivanju ranjivosti i rizika koji utječu na europski financijski sustav u cjelini. Zato je ESRB nastavio aktivno sudjelovati u dvjema paneuropskim skupinama osnovanima radi otklanjanja slabosti povezanih s kibernetičkom sigurnošću koje bi mogle utjecati na financijski sustav. Osim toga, unaprijedio je i usavršio svoj model rasta pri riziku, koji je među njegovim alatima za procjenu makrobonitetnog stajališta institucija članica ESRB‑a.

U skladu s pristupom radu koji se temelji na aktivnostima ESRB se tijekom promatranog razdoblja bavio nizom tema s ciljem jačanja regulatornog okvira, pri čemu je prema potrebi polazio sa stajališta cijelog sustava ili sa stajališta određenog sektora. Kad je riječ o sekuritizaciji i kriptoimovini, istaknuo je svoju zabrinutost zbog prijedloga Europske komisije da se društvima za (re)osiguranje omogući pružanje nematerijalnih jamstava u okviru za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sintetsku sekuritizaciju. Također je izdao preporuku o shemama stabilnih kriptovaluta više izdavatelja iz trećih zemalja, u kojoj je pozvao Komisiju da te sheme ne smatra dopuštenima u skladu s postojećim okvirom Uredbe o tržištima kriptoimovine^[4] ili da razvije odgovarajuće zaštitne mjere za smanjivanje rizika za financijsku stabilnost koji proizlaze iz takvih shema. Kad je riječ o središnjem poravnanju, očitovao se o dvama ESMA‑inim savjetovanjima. U prvom, u vezi s pragovima poravnanja, podupro je ESMA‑in opći pristup prilagodbi pragova i izrazio pozitivno mišljenje o strukturiranom pristupu utemeljenom na podatcima na kojem se zasniva savjetovanje. U drugom, u vezi sa zahtjevima za transparentnost marži, podupro je povećanje transparentnosti u cijelom lancu poravnanja. Osim toga, ESRB je savjetovao Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje u vezi sa smjernicama o nadzornim ovlastima za otklanjanje ranjivosti povezane s likvidnošću. Naposljetku, analizirao je mogućnost određivanja mjera usmjerenih na korisnike kredita za tržište poslovnih nekretnina uporabom triju mogućih instrumenata: 1) mjere na razini prihoda poduzeća, namijenjene procjeni sposobnosti dužnika da otplaćuje dug, 2) mjere na razini financija poduzeća, kojom bi se mogla ograničiti prekomjerna zaduženost, i 3) mjere povezane s kolateralom, koja bi mogla biti u obliku ograničenja omjera kredita i vrijednosti kolaterala.^[5]

ESRB je i dalje imao nadzornu ulogu u procjeni makrobonitetnih mjera koje su poduzimala nacionalna tijela te je u nekim slučajevima dao mišljenje o njihovoj primjeni i/ili uzajamnosti. U bankarskom sektoru mjere zasnovane na kapitalu u prosjeku su dovele do pooštravanja makrobonitetnog stajališta u više zemalja Europskoga gospodarskog prostora, i to posebno zbog povećanja stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala. Kad je riječ o drugim mjerama, slika je složenija, neke su države ublažile, a druge pooštrile stajalište. Poduzeto je i više mjera usmjerenih na korisnike kredita, no nije bilo određenog smjera u smislu pooštravanja ili ublažavanja stajališta makrobonitetne politike. Kada je riječ o zahtjevima za zaštitne slojeve kapitala u cijelom Europskom gospodarskom prostoru, zaštitni slojevi za sistemski rizik smanjili su se, općenito govoreći, od pandemije bolesti COVID‑19, ali to je uglavnom neutralizirano stvaranjem ukupnih protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala slične veličine.

ESRB je ispunjavao svoje obveze povezane s odgovornošću i izvješćivanjem u odnosu na Europski parlament i javnost. Predsjednica ESRB‑a sudjelovala je 3. prosinca 2025. u javnom saslušanju pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) Europskog parlamenta te u dvama povjerljivim sastancima s predsjednicom i potpredsjednicima ECON‑a u vezi s rizicima za financijsku stabilnost. Osim toga, tijekom promatranog razdoblja voditelj i zamjenik voditelja Tajništva ESRB‑a obratili su se Europskom parlamentu na trima tematskim javnim saslušanjima. Kako bi ispunio svoju obvezu odgovornosti prema javnosti, ESRB je u srpnju 2025. objavio Godišnje izvješće za 2024.

Impresum